Moć podsvjesnog uma

Ne spoznavši moć i uticaj podsvjesnog uma zivjećemo u iluziji da imamo slobodnu volju.

Moć podsvjesnog uma
Unsplash/Gian-Reto Tarnutzer

Da bi smo slikovito prikazali snagu podsvjesnog uma najbolje je da zamislimo ledeni brijeg. Jedan njegov dio je ispod površine mora. Taj dio je enormno veliki. Dio koji je se nalazi iznad površine je mali i neznatan. Naš podsvjesni um predstavja dio ledenog brijega koji je skriven, dok je svjesni um onaj dio vidljiv iznad površine mora. Ova ilustracija najbolje prikazuje koliko je prostrana naša podsvjest u odnosu na svjesni um. Takodje, isto kao što je i ledeni brijeg vidljiv samo površinskim dijelom dok njegov dio zaronjen u more ostaje skriven isto tako je i nama skriveno šta se sve nalazi u našoj podsvjesti.

Možemo reći da podsvjest predstavlja bazu podataka u kojoj su pohranjena sjećanja na sve dogadjaje od samog rodjenja, sve emocije koje su nastale uslijed tih dogadjaja, naše osobine koje se smatraju društveno neprihvatljivim, programi ponašanja po kojim funkcionišemo, uvjerenja koja su se formirala, pa čak i talenti za koje i ne znamo da ih posjedujemo.

Umjesto da ispisujem rečenice i rečenice koje pojašnjavaju šta sve podsvjesni um jeste, umjesto toga smatram da je korisnije da opišem one njegove djelove čije prepoznavanje utiče da se kvalitet našeg života drastično poveća u svim svojim segmentima.

Sjenka 

U procesu vaspitanja i programiranja djeteta da bude dio sistema roditelji društveno prihvatljive osobine podstiču i nagradjuju dok one koje društvo označava kao negativne sankcionišu. Medjutim, te negatvine osobine nikad zaista ne nestaju, samo bivaju protjerane u podsvjest, postajući naša Sjenka. Odbačene osobine ne samo da ne nestaju već nastavljaju da se ispoljavaju svakodnevno u našem životu kroz zaobilazne, manipulativne načine.

Primjer: Dijete je u ranom djetinjstvu strogo kažnjavano i posramljivano zbog toga što nije bilo voljno da dijeli svoje igračke sa drugom djecom. Zdrava doza sebičnosti biva označena kao loša osobina i tim postaje dio Sjenke. Odrastajući, dijete postaje osoba koja ne umije da kaže ne, što ljudi oko nje obilato koriste. Medjutim, osoba nije istinski nesebična već se duboko stidi da se zauzme za sebe.

Toksični obrasci ponašanja

Ljudski mozak voli predvidljivost. Zato sve što radimo radimo po ustaljenom programu ponašanja. Svako jutro pijemo kafu, istom rukom peremo zube, istom maršutom idemo na posao i sl. Program predstavlja akciju koja je kroz neprestano ponavljanje postala automatizovani, sastavni dio našeg identiteta. Medjutim neki programi mogu da budi korisni i da nam izuzetno služe, dok su drugi ekstremno toksični i sabotiraju nas na dnevnoj bazi.

Primjer: Djevojka svaki put kad se njen partner ne javi u vremenskom roku koji je ona u svojoj glavi odredila kao pravilo počinje da osjeća veliku količinu anksioznosti. Jedno vrijeme ona čeka da se partner javi. U tom periodu njeno nezadovoljstvo raste. Ne mogavši više da se nosi sa tim zove partnera i napada ga što se nije javio. Nastaju velike svadje koje ih danima razdvajaju. Ovo se konstantno ponavlja jer ona postupa po istom programu ponašanja: svadja se, napada ga i krivi što za posljedicu ima periode prekida veze.

Tipičan primjer programa ponašnja u kojem iste akcije dovode do istih rezultata.

Negativna uvjerenja

Uvjerenja nastaju u ranom djetinjstvu. Postaju dio nas tako što nam ili bivaju direktno prenijeta od roditelja ili ih sami kroz posmatranje realnosti formiramo. Roditelji nam ih prenesu tako što često čujemo njihove konstatacije o životu. U tom periodu naš um nije dovoljno razvijen da bi te konstatacije preispitao već ih odmah prihvata kao činjenice. Sami stičemo uvjerenja tako što posmatrajući svoju realnost uvidjamo odredjene zakonitosti i na osnovu toga donosimo zaključke koje isto tako bez preispitivanja označavamo kao istinu. 

Primjer: Muškarac je porastao u porodici koja je bila siromašna i religiozna. Svoje frustracije zbog nemaštine roditelji su kanalisali tako što su govorili da svi koji imaju novac su loši, pokvareni kradljivci koji otimaju od drugih. Želja za novcem je označena kao grijeh. Odrastavši taj muškarac kad god bi pokušao da popravi svoje materijalno stanje osjećao bi sram i krivicu. Uvijek bi se aktiviralo staro uvjerenja da je onaj koji teži novcu bliži djavolu nego bogu. Svjesno je želio novac ali ga je podsvjest držala u krvici zbog tih želja. Nikad novac nije stekao.

Skriveni talenti

Različiti društveni sistemi imaju različite stavove šta jeste a šta nije talenat. Ukoliko jedna grupa sklonost ka odredjenoj grani umjetnosti, sporta i sl ne označava kao talenat dijete koje se rodilo u tom društvenom sistemu će najvjerovatnije biti postidjeno ukoliko poseduje interesovanje ka toj grani. Ta društvena skupina će sve uraditi da dijete usmjeri u smjeru koji oni propisuju kao ispravan što je u tom slučaju suprotno od onog što to dijete istinski želi.

Primjer: Djevojka se rodila u porodici koja isključimo njeguje i cijeni akademska dostugnuća. Njena porodica je porodica uglednih advokata. Medjutim djevojka je kao mala pokazala talenat i interesovanja za izvodjenje narodne muzike. Slušajući i gledajući poznate folk izvodjače maštala je da bude poput njih. Medjutim, roditelji su prema tome imali striktan stav. Neće brukati porodicu postajući jeftina pjevaljka. Postidjena, želje i talenat postaju izvor srama i bivaju potjerani u podsvijest.

Opisavši samo neke djelove podsvjesnog uma polako dolazimo do toga zašto on ima toliku snagu i uticaj na naš zivot. Prije svega enormno je veliki. Na internetu postoji informacija da podvjest sadrži 93% svih informacija. Vodeći se tom logikom postaje jasno zašto je toliko dominantan u procesu kreiranja naše realnosti.

Odluke svjesnog uma često ne mogu da se nose sa uvjerenjima i obrascima ponašanja podsvjesnog uma. Svjesno riješivši da nešto kod sebe promijenimo ukoliko je to u opoziciji sa stanjem podsvjesti teško da možemo ostvariti ikakav uspijeh. Svjesno želi napredak medjutim podvjesno vuče na stare programe ponašanja vodeći se svojim  uvjerenjima.

Način da pobijedimo podsvjesni um je da ga što bolje upoznamo. Trebamo da počnemo od intelektualnog znanja šta podsvjest jeste i šta je sve čini a zatim da krenemo putem spoznajnog znanja što bukvalno znači da prepoznajemo svoje podsvjesne obrace ponašanja, dodjemo do korijena sopstvenih uvjerenja i osvijetlimo sopostvenu Sjenku. Tek tad možemo govoriti da imamo slobodnu volju da živimo život koji želimo. Dok podsvjest ne bude osvijetljenja ona vlada svim našim odlukama i izborima.

U znanju i svjesnosti krije se ključ.

.....................................................

Ukoliko želite da naučite kako spoznati tajne podsvjesti, kontaktirajte me na:

info@katalena.blog